Simina 19, 11000 Beograd, Srbija; // telefon:+381 11 30 32 125; faks:+381 11 263 43 48;
      

Obeleženo 149 godina Crvenog krsta Srbije


06.02.2025

Danas je okruglim stolom pod nazivom „U susret jubileju: 149 godina Crvenog krsta Srbije“ obeležen bezmalo jedan i po vek postojanja najstarije humanitarne organizacije u Srbiji. 

Prisutnima su se obratiti generalni sekretar Crvenog krsta Srbije Ljubomir Miladinović, šefica regionalne delegacije Međunarodnog Crvenog krsta Jelena Stijačić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja doktor Mirsad Đerlek, predsednik Crvenog krsta Užice Slobodan Ljubičić, sekretarka Crvenog krsta Zrenjanin Aleksandra Tanasijević, sekretar Crvenog krsta Novi Sad dr Dragan Lazić, Slađana Miletić, sekretarka Crvenog krsta Peć.

Miladinović je podsetio prisutne na same početke rada Crvenog krsta Srbije 1876. godine i na dr Vladana Đorđevića na čiju je inicijativu organizacija osnovana u Srbiji. „U takvim okolnostima, godinama nečovečnih sukoba, doktor Vladan Đorđević želeo je da se ublaži ljudska patnja, obezbedi poštovanje ljudske ličnosti, zaštite život i zdravlje i pomognu oni kojima je pomoć potrebna“, kazao je Miladinović. On je istakao da je Crveni krst Srbije, osnovan pod imenom Srpsko Društvo Crvenog krsta, bilo jedno od prvih 15 društava Crvenog krsta u celom svetu, te da je za kratko vreme od osnivanja imalo 35 pododbora i 2000 članova, a da je glavni odbor uspeo kod vlade da izdejstvuje već početkom aprila iste 1876. pristanak na Ženevske konvencije. Miladinović je napomenuo da je u početku usmerenje svih koji su delali pod znakom Crvenog krsta bilo pomaganje u ratu, međutim da se rad nije završavao sa polaganjem oružja već su aktivnosti nastavljane i u mirnodopskim uslovima, budući da je Crveni krst pružao pomoć građanima, svima koji su morali da se nose sa posledicama prirodnih katastrofa, sa mukama siromaštva, bolesti i nemoći.

„Crveni krst Srbije jeste humanitarna, nezavisna, dobrovoljna organizacija koja zajedno sa svojim prijateljima-partnerima, svojim zaposlenima, mrežom volontera i svim ljudima velikog srca već punih 149 godina radi na važnom zadatku: na pomoći i podršci ugroženima. Tako će biti i u budućnosti“, zaključio je Miladinović.

Stijačić je ukazala na dugu i blisku saradnju Crvenog krsta Srbije i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta na brojnim programima i zadacima – od pružanja pomoći tokom ratova i prirodnih nesreća do zaštite prava ranjivih grupa, od interno raseljenih lica, izbeglica i migranata, do ratnih zarobljenika i porodica nestalih lica. Ona je ukazala na to da je samo 13 godina nakon osnivanja Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, Crveni krst Srbije postao deo globalnog humanitarnog pokreta, prepoznajući univerzalne principe humanosti, nepristrasnosti, neutralnosti i solidarnosti kao ključne za svoje delovanje.

„Pozivam vas sve da zajedno nastavimo da gradimo humaniji svet i da naš rad ostavimo kao nasleđe budućim generacijama. 149 godina postojanja jednog Nacionalnog društva je veliko dostignuće, ali to je samo jedan korak ka krajnjem cilju – da nijedno ljudsko biće ne ostane zaboravljeno i da solidarnost uvek pronađe put ka ljudima kojima su potrebni pomoć i podrška“, rekla je Stijačić. 

Đerlek je istakao empatiju prema onima koji traže pomoć koju promoviše Crveni krst Srbije kao značajan doprinos gradnji humanog društva. On je naglasio da je Ministarstvo zdravlja uvek otvoreno za saradnju sa Crvenim krstom Srbije budući da je mreža ljudi koju je Crveni krst izgradio na celoj teritoriji Republike Srbije dragocena, a uigranost osoblja i volontera takva da niko ne ostaje bez nužne pomoći kad mu ona zatreba. Prema njegovim rečima, ljudi i u najudaljenijim mestima, u ruralnim područjima imaju mogućnost da dobiju sve što i oni koji žive u većim gradovima. „U saradnji brinemo o životima i zdravlju ljudi i siguran sam da će Crveni krst Srbije nastaviti sa onim aktivnostima koje vam je država dodelila Zakonom o Crvenom krstu, a to je u prvom redu promocija dobrovoljnog davanja krvi“, kazao je Đerlek i dodao da je doprinos Crvenog krsta u ovoj oblasti od izuzetnog značaja te da bolnice ne bi mogle nesmetano da obavljaju svoj rad da nije Crvenog krsta. Na kraju izlaganja, državni sekretar je podvukao da je Crveni krst jedna od brojnih i važnih karika u lancu zdravstvenog sistema Republike Srbije, između ostalog i preko brojnih edukacija koje promovišu zdrave stilove života.

Predstavnici organizacija u gradovima i opštinama koji su u proteklom vremenu proslavili svoje jubileje i tim povodom objavili monografije o radu dugom preko 100 i 140 godina govorili su o istoriji svojih organizacija: predsednik Crvenog krsta Užice Slobodan Ljubičić, sekretarka Crvenog krsta Zrenjanin Aleksandra Tanasijević, sekretar Crvenog krsta Novi Sad dr Dragan Lazić, Slađana Miletić, sekretarka Crvenog krsta Peć.

Današnjem okruglom stolu, pored brojnih partnera Crvenog krsta Srbije, volontera, zaposlenih i članova Uprvanog odbora naše organizacije, bili su prisutni i predstavnik Sektora za socijalnu zaštitu Milovan Stojić iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, gospođa Marija Duduković iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije, Ivana Bošković i Maja Vasović, predstavnice Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije.

Dvadesetpetog januara, po starom kalendaru, odnosno 6. februara po novom, 1876. godine, na inicijativu dr Vladana Đorđevića, uglednog vojnog lekara, u Dvorani beogradske opštine, osnovano je Srpsko društvo Crvenog krsta.

Za prvog predsednika izabran je mitropolit Mihajlo Jovanović, a Upravu je činilo nekoliko uglednih građana tadašnje Srbije.

Prvi zadatak novoosnovanog Društva bio je zbrinjavanje izbeglica koje su dolazile zbog Hercegovačkog ustanka. U godini osnivanja, Srpsko Društvo Crvenog krsta okupilo je oko 2000 članova i osnovalo je 35 pododbora u zemlji. Iste godine, 24.marta na inicijativu Srpskog društva Crvenog krsta Kneževine Srbije pristupila je Ženevskim konvencijama. Kneževina Srbija visoko je cenila zalaganje Društva u pomoći ljudima, a osnovni zadatak tadašnjeg Crvenog krsta bio je pomoć vojnom sanitetu. Knez Milan Obrenović odlikovao je predsednika Crvenog krsta Velikim krstom Takovskog reda, a 11. juna 1876. godine Međunarodni komitet Crvenog krsta priznao je Srpsko društvo Crvenog krsta.