SOCIJALNA UKLJUČENOST STARIJIH OSOBA (65+) U SRBIJI
Predstavljeni rezultati istraživanja Crvenog krsta Srbije "SOCIJALNA UKLJUČENOST STARIJIH OSOBA (65+) U SRBIJI"
Crveni krst Srbije i mreža HumanaS 05. februara 2018. godine na konferenciji "SOCIJALNA UKLJUČENOST STARIJIH OSOBA (65+) U SRBIJI" predstavili surezultate istraživanja o položaju i socijalnoj uključenosti starijih osoba u Srbiji.Merenje socijalne uključenosti/isključenosti je izazov zahvaljujući njenoj multidimenzionalnoj prirodi i nedostatku standardnih izvora podataka u svim državama i za sve osetljive socijalne grupe. Uprkos ograničenjima, postojeći podaci omogućavaju smislenu analizu ključnih aspekata uključenosti/isključenosti.
Istraživanje o socijalnom uključivanju starijih osoba sačinjeno je na osnovu statističkih podataka iz zvaničnih evidencija, kao i dostupnih podataka, a u obzir su uzeti materijalni uslovi života, pristup resursima i uslugama, društvena participacija i socijalne mreže, slobodno vreme, životni stilovi, kultura i komunikacija, kvalitet života i subjektivno zadovoljstvo.Istraživanje o socijalnoj uključenosti starijih u Srbiji sprovela je SeConS grupa za razvojnu inicijativu.
Podaci pokazuju da stanovništvo u našoj zemlji spada među najstarije populacije globalno, sa prognozom daljeg intenzivnog starenja usled niskog nataliteta, fertiliteta i migracija mlađeg stanovništva. Slika o starijem ženama i muškarcima u Srbiji, različitim aspektima njihovog položaja i uslovima života govori da je njihov status relativno nepovoljan, u poređenju sa starijim osobama koje žive na području Evropske unije.
Prema iznetim podacima, u 2016. godini populacija stara 65 i više godina činila je 19 odsto ukupnog stanovništva, od kojih je samo 15 odsto bilo zaposleno. Rodne razlike su primetne, pa je stopa zaposlenosti za muškarce iznosila 19,5 odsto, a za žene 9,6 odsto. Istraživanje je takođe pokazalo daje potrebno unaprediti pristup zdravstvenim uslugama i proširiti kapacite lečenja i nege starijih u kućnim uslovima. Dobar primer unapređenja zdravstvenih usluga je uvođenje elektronskih recepta. Važan aspekt starenja je obezbeđivanje finansijske sigurnosti u starosti.
Starije osobe čine 15% korisnika socijalne zaštite, a najčešća usluga na koju se odrasli i stariji korisnici upućuju jeste pomoć u kući.Potrebno je proširiti spektar i kapacitet usluga socijalne zaštite.
Tokom 12 meseci koji su prethodili istraživanju o upotrebi informacionih tehnologija, samo je 17% stanovništva starog 65 i više godina koristilo kompjuter, što je znatno niže nego za istu populaciju u EU 28 (52%).
„Ovo je šesto veliko istraživanje koje Crveni krst Srbije sprovodi u cilju unapređenja položaja starijih osoba u Republici Srbiji, jer kroz prikupljanje i analizu podatka možemo jasno da sagledamo potrebe i probleme sa kojima se susreću i da na osnovu toga definišemo preporuke za poboljšanje njihovog statusa. Istraživanje predstavlja samo deo dugogodišnjeg zalaganja Crvenog krsta Srbije da se sa jedne strane poboljša položaj starijih osoba, a sa druge strane da se prepozna njihov potencijal i da se oni uključe u sve sfere društva“ – izjavila je Vesna Milenović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije.
Istraživanje je sprovedeno u okviru trogodišnjeg regionalnog projekta „Inicijativa za socijalno uključivanje starijih osoba (TASIOP)“, u kojem učestvuju mreže organizacija civilnog društva iz pet država Zapadnog Balkana. Projektom koordinira Crveni krst Srbije, a realizuje se uz finansijsku podršku Evropske unije, Austrijske agencije za razvoj i Austrijskog Crvenog krsta.












