Simina 19, 11000 Beograd, Srbija; // telefon:+381 11 30 32 125; faks:+381 11 263 43 48;
      

Međugeneracijska debata na Prolećnom festivalu zdravlja


06.04.2017

Crveni krst Srbije je u Domu omladine 5. aprila u okviru Prolećnog festivala zdravlja organizovao međugeneracijsku debatu “Srbija, društvo za sve generacije”. Povod za debatu predstavlja činjenica da je 2017. godina proglašena godinom međugeneracijske saradnje od strane vlade Republike Srbije.

Na debati su učestvovali: Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, Vesna Milenović, Generalni sekretar Crvenog krsta Srbije, Danica Šmic, stariji volonter Crvenog krsta, Gradimir Zajić, sociog u penziji, Marina Stojadinović, novinar Radio Beograda, Nikola Koruga, doktorant na andragogiji, Miloš Todorović, student antropologije, a skup je vodila Nataša Todorović, psiholog iz Crvenog krsta Srbije.

Svi učesnici su se složili da je za razvoj jednog društva potrebno razvijati razumevanje, toleranciju i solidarnost među generacijama. Ministar Vulin je istakao da je potrebno da se borimo protiv diskriminacije i nasilja i da vodimo računa o svim generacijama, da svaka generacija ima svoje mesto u društvu i svaka daje svoj doprinos koji je neprocenjiv. Danica Šmic, volonter Crvenog krsta opisala je saradnju mladih i starijih volontera u vanrednim situacijama i njihov zajednički entuzijazam da se pomogne ljudima koji su ugroženi. Marina Stojadinović, novinar Radio Beograda govorila je o svom novinarskom iskustvu i radu sa starijima, koliko je njen rad kao novinara obogaćen time što može da radi sa starijima i za starije, ali i o svom iskustvu brige na daljinu za ostarele roditelje i nemogućnosti da ih zbog posla i porodičnih obaveza češće obilazi. Gradimir Zajić, sociolog u penziji istakao je da treba voditi računa o solidarnosti, ali i o tome da se ne pređe crta između podrške i milosrđa. Važno je da stariji nastave kontakt sa svojom profesijom upravo preko međugeneracijske solidarnosti. Nikola Koruga doktorant andragogije svoju diskusiju usmerio je ka zajednicama koje uče, koje su podržane od UNESCO-a, a Beograd je tokom projekta bio grad koji uči i podržava celoživotno učenje. Miloš Todorović, student antropologije, kao budući antropolog prirodno u fokus stavlja problem kulture. A taj problem sa sobom nosi određena pitanja: kako podići svest u društvu u kome se nalazimo kako smanjiti jaz i diskriminaciju među generacijama? Vesna Milenović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije je istakla nekoliko važnih činjenica:

  1. Društvo će morati da bolje iskoristi potencijal svih generacija i da obezbedi šanse za sve da razviju svoj puni potencijal, a da bi se to dogodilo prvo bi trebalo da se socijalne politike modernizuju.
  2. Percepcija ljudi starosti iznad 50, 60, ili 70 treba da se promeni, starenje se još uvek posmatra kao problem, jer potencijal starijih društvo previđa.  Posebno je istakla da su pripadnici baby boom generacije zdravi i aktivni, bolje obrazovani i obučeni od ranijih generacija. Društva moraju osigurati da ovaj  veliki potencijal bude iskorišćen, a ne izgubljen.
  3. Sa starenjem društva, postaje važnije ulaganje u mlade generacije, jer uspeh mlađe generacije omogućava društvu da podrži one starije koji zavise od tuđe pomoći i upravo zbog toga problemi visoke nezaposlenosti mladih, previše rano napuštanje škole i nesigurnost zaposlenja sa kojima se suočavaju mladi što pre moraju da se reše.
  4. Treba obratiti pažnju i na srednju „sendvič“ generaciju, koja brine o najmlađim i najstarijim članovima društva i ta briga predstavlja značajan teret  koji je uglavnom na ženama.