Simina 19, 11000 Beograd, Srbija; // telefon:+381 11 30 32 125; faks:+381 11 263 43 48;
      

Predstavljanje rezultata istraživanja „Starenje u gradovima – izazovi savremenog društva“


25.12.2017

25.decembra 2017. godine u beogradskom Medija centru predstavljeni su rezultati istraživanja “Starenje u gradovima – izazovi savremenog društva” koje je Crveni krst Srbije realizovao u saradnji sa Poverenicom za zaštitu ravnopravnosti, uz podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA). Cilj ovog istraživanja je da se ispitaju glavne potrebe starijih u urbanim sredinama u Srbiji, ponude preporuke za poboljšanje kvaliteta njihovog života, kao i da se istaknu i promovišu primeri dobre prakse. Ispitanici u istraživanju su bili stariji od 65 godina iz 16 urbanih sredina na teritoriji cele Republike.

Na ovom događaju govorili su Vesna Milenović, generalna sekretarka Crvenog krsta Srbije, Brankica Janković, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, Marija Raković iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), sociolog Gradimir Zajić i Nataša Todorović iz Crvenog krsta Srbije.

Rezultati istraživanja pokazuju da stariji u gradovima iskazuju najveću potrebu za uslugama nege u sopstvenom domu ali i za većom dostupnošću zdravstvenih usluga i javnog prevoza. Nezanemarljiv procenat starijih, njih 9%u ovom istraživanju izjavljuje da je bilo izloženo diskriminaciji zbog svojih godina. Neki od drugih važnih rezultata su da manje: najveći broj starijih (46%) ocenjuje svoje zdravlje kao ni dobro ni loše a broj starijih koji svoje zadravlje ocenjuju kao loše je 30%. Većina ima neku hroničnu bolest već duže vreme (76%). Svaki deseti ima prihode ispod apsolutne linije siromaštva. Aktuelnu potrebu za podrškom ima 27%. Jedna četvrtina je imala potrebu za lekarom ali ga nije posetila. 85% starijih izjavljuje da se oseća bezbedno u svom komšiluku, a 3% nije sigurno i bezbedno ni u komšiluku.

Što se tiče preporuka koje proističu iz istraživanja, u njih spadajuinvestiranje u urbanu infrastrukturu bez arhitektonskih barijera, a koja će omogućiti slobodno i bezbedno kretanje pešaka, veće ulaganje u pristupačan javni prevoz, podsticanje društvenog angažmana starijih kroz rad, obrazovanje, volontiranje, umetnost i rekreaciju, ravnomernorazvijanje mreže zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite, obezbeđivanje informisanosti starijih o promenama u sistemu zdravstvenih i drugih usluga njima namenjenih, organizovanje obuka za neformalne negovatelje, promocija zdravih životnih navika i borba protiv starosne diskriminacije.Ciljevi održivog razvoja (SDG), koje su države-članice Ujedinjenih nacija prihvatile 2015. godine između ostalog postavljaju koncept inkluzivne urbanizacije. Ovo znači da starije osobe treba da budu deo procesa planiranja i odlučivanja u vezi sa urbanizacijom uključujući elemente kao što su bezbedan i finansijski dostupan javni prevoz, ali i bezbedni, inkluzivni, fizički dostupni javi prostori, poput parkova i drugih zelenih površina.