Simina 19, 11000 Beograd, Srbija; // telefon:+381 11 30 32 125; faks:+381 11 263 43 48;
      

Promocija zdravih stilova života

"Zdravlje je stanje potpunog, fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti"(definicija Svetske zdravstvene organizacije). U tom smislu treba da razmislimo da li svojim načinom života samo trošimo i smanjujemo rezerve zdravlja i da li dovoljno činimo da očuvamo i unapredimo svoje zdravlje

Opšti cilj zdravstveno preventivnih aktivnosti Crvenog krsta Srbije je podizanje svesti građana o važnosti upražnjavanja zdravih stilova života i važnosti prevencije bolesti sa posebnim akcentom na ranjive grupe (mlade, starije, i socijalno ugrožene osobe). Prevencija bolesti zavisnosti kroz podizanje svesti građana o štetnosti zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.

Prevencija i smanjenje rizičnog ponašanja i bolesti sprovodi se kroz kontinuirane preventivno edukativne sadržaje i kampanje uz angažovanje profesionalnih saradnika i volontera Crvenog krsta na svim nivoima. Fokus rada je zasnovan na participatornom pristupu kroz obezbeđivanje informacija, edukaciju za zdravlje i razvoj veština neophodnih za život i odvija se u školama, kući, na poslu i u zajednici.

PROCENE: SZO DA ĆE DO 2020. 70% BOLESTI BITI POVEZANO SA NAČINOM ŽIVOTA, GDE SE KAO NAJVAŽNIJI FAKTORI NAVODE:

  • Fizička neaktivnost
  • Neuravnotežena i nepravilna ishrana (prekomerna težina, gojaznost)
  • Pušenje
  • Zloupotreba alkohola

 

1. Fizička aktivnost

„Kretanje može da zameni mnoge lekove, ali nijedan lek ne može da zameni kretanje!“  Tissot (1728-1797)

Fizička aktivnost je sa jedne strane  važan činilac i neodvojivi element zdravih stilova života, a sa druge strane jedan od najlakših načina za unapređenje zdravlja. Doprinosi sagorevanju kalorija i potrošnji energije koju unosimo hranom, pa tako utiče na održavanje željene telesne težine, smanjuje nivo šećera i holesterola u krvi. Redovna aktivnost dovodi do smanjenja nivoa krvnog pritiska i smanjuje rizik od nastanka oboljenja srca za 50%. Fizička aktivnost mora da bude prilagođena mogućnostima i opštem zdravstvenom stanju. Ona treba da bude prijatne, a ne da predstavlja stres.

20 do 60 minuta umerenog vežbanja pet puta nedeljno pomaže da održite srce zdravim i da snizite svoj krvni pritisak.

Razmišljajte o tome na koji način možete da budete aktivniji u svom svakodnevnom životu. Bilo koja aktivnost posle koje se osećate zagrejani i blago zadihani je idealna.


Preporučeni puls tokom fizičkih aktivnosti:

Uzrast  | Puls u minuti


20 - 29       115 - 145
30 - 39       110 - 140
40 - 49       105 - 130
50 - 59       100 - 125
60 - 69       95 - 11

2. Pravilna ishrana

Uravnotežena i raznovrsna ishrana je veoma značajna u očuvanju i unapređenju zdravlja.

Unos povrća i voća: Preporučuje se 2-3 porcije dnevno prevashodno u sirovom stanju.

Mleko i mlečni proizvodi: 2-3 puta dnevno, po jednu šolju, odnosno porciju. Birati napitke i proizvode sa niskim procentom masti.

Meso, jaja i proizvodi od mesa: Meso i peoizvode od mesa jesti  jednom  dnevno u količini do 150 grama. Prednost dati posnom mesu (pileće, riba). Jesti 2-3 cela jaja nedeljno.

Riba i morski proizvodi: Preporuka su dva riblja obroka nedeljno.

Masti i ulja: Masnoće koje se preporučuju su hladno ceđena ulja (maslinovo, kukuruzno, suncokretovo, susamovo), koristiti  kao preliv za salate, a nikako za tremičku obradu namirnica (prženje, pohovanje). Treba značajno smanjiti unos zasćenih masti i holesterola (margarin, majonez, masnće i kožurice sa mesa, pržena i pohovana jela...).  Dobri izvori masnća su: koštunjavi plodovi (orah, badem, lešnik, kesten) i semenke (susam, seme suncokret, seme bundeve). Pored pravilnog izbora i pripreme, veoma je važno kombinovanje namirnica.

Žitarice (pšenicu, ječam, ovas i sl.) treba konzumirati sa jogurtom ili kiselim mlekom. Uz meso, ribu ili jaja treba jesti zeleno lisnato povrće, papriku, paradajz ili limunov sok.

Šećeri: Izbegavati slatkiše

Soli: Unos sloli treba ograničiti.  So utiče na porast krvnog pritiska, tako da je važno jesti je što je manje moguće. Nemojte dodavati so vašoj hrani kada kuvate ili kada ste za stolom.

3. Ostavite pušenje

Pušači imaju dvostruko veći rizik za pojavu srčanog i moždanog udara . Mnogi pušači ne razmišljaju zašto puše. Posle višegodišnjeg pušenja, ta radnja postaje automatska.

Dobre strane prestanka pušenja:

  • Samo 8 sati po prestanku, Vaše telo ima više kiseonika i krvni pritisak počinje da opada.
  • Posle jednog dana, lakše se penjete uz stepenice.
  • Posle dva dana vraća Vam se čulo ukusa i mirisa.
  • Posle nedelju dana dotok krvi u Vaše ruke i stopala se poboljšava
  • Posle godinu dana, rizik od srčanog udara se smanjuje za 50%.

4. Ostavite alkohol

5. Spavajte dovoljno

6. Vodite računa o higijeni ruku, tela, usta i zuba

7. Idite na redovne kontrole zdravstvenog stanja i redovno uzimanje prepisane terapije