Simina 19, 11000 Beograd, Srbija; // telefon:+381 11 30 32 125; faks:+381 11 263 43 48;
      

Mnogo veći zadaci Crvenog krsta


05.03.2013

Razgovor sa Vesnom Milenović, generalnim sekretarom Crvenog krsta Srbije

“Brojne su aktivnosti koje Crveni krst realizuje u celoj Srbiji u skladu sa svojim mandatom”, rekla je na početku razgovora Vesna Milenović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije.

Prilikom poplava u okolini Bujanovca i Preševa Crveni krst je bio među prvima na licu mesta, uputivši opremu kojom raspolaže kao što su pumpe za ispumpavanje vode, sušilice, higijenski i prehrambeni paketi i druge vrste pomoći koje su bile potrebne radi zbrinjavanja stanovništva koje je bilo pogođeno ovom nepogodom. Crveni krst je u Rekovac poslao 6 rezervoara za pijaću vodu, pošto je ocenjeno da voda tamo nije za piće. Crveni krst izlazi u susret građanima i pomaže onim što ima dok se problemi ne otklone.

“Pred nama je proleće i videćemo kako ćemo ove godine proći sa poplavama”, kaže Vesna Milenović. Realno, svake godine se u određenim delovima Srbije u proleće pojavljuju ovi problemi, a Crveni krst Srbije čini sve da bude spreman za delovanje i u tim situacijama ne samo sa opremom, već i sa ljudstvom. Na teritoriji naše Republike ima 146 jedinica za delovanje u nesrećama koje čine obučeni profesionalci i volonteri Crvenog krsta Srbije za različite vrste delovanja u slučaju prirodom ili ljudskim faktorom izazvanih nesreća.

Motivacija dobrovoljnih davalaca krvi je kontinuirana aktivnost Crvenog krsta Srbije i veoma važan zadatak i u 2013. godini u cilju obezbeđivanja dovoljnih količina bezbedne krvi po principu da krv treba da čeka pacijenta, a ne pacijent krv. Ovu aktivnost Crveni krst realizuje u saradnji sa transfuziološkim službama u Srbiji na principima anonimnog, dobrovoljnog i nenagrađenog davalaštva. Rezultati za 2012. godinu su pokazali da je ostvareno oko 500 jedinica krvi više nego u predhodnoj godini, što znači da je davalaštvo krvi na zadovoljavajućem nivou za potrebe zdravstvenih institucija u Srbiji. Davalaštvo ne bi bilo uspešno da Crveni krst Srbije nema oko 3.500 obučenih volontera koji rade sa ljudima I koji ih praktično motivišu da daju krv. Da ova aktivnost nije jednostavna govore obuke koje su volonteri prošli u skladu sa principima koje je postavila Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, a koje je usvojilo Ministarstvo zdravlja Republike Srbije.

U ponedeljak 11. marta u Beogradu je organizovan izuzetan događaj vezan za promociju humanih vrednosti, gde su mladi i deca iz 15 organizacija Crvenog krsta širom Srbije izveli male umetničke prikaze na temu nasilja među mladima i borbe protiv nasilja u ovoj populaciji po scenariju starijih i izvođenju mlađih volontera u prisustvu prosvetnih radnika i saradnika iz crvenog krsta. “Bio je to festival mladosti i pozitivne energije, a bilo je interesantno i za nas koji tu radimo da se uverimo u kreativnost naših mladih I dece, odnosno da se uverimo da kada se deci ponudi prava tema I kada se sa njima radi na pravi način da to i daje velike rezultate, što je od velikog značaja za naše društvo”, ističe Vesna Milenović.

Programe romskih vrtića i pomoći deci sa invaliditetom Crveni krst realizuje uspešno godinama. Smederevo je jedna od organizacija koja predstavlja blistav primer. Za veliki broj dece omogućava se rad kroz igru i zabavu, navikavanje na disciplinu i usađivanje odgovarajućeg znanja radi njihovog kasnijeg uključivanja u obrazovni sistem u našoj zemlji. Romi su među najugroženijim grupama sa kojima Crveni krst tradicionalno radi desetinama godina.

Prva pomoć i obuka iz prve pomoći za građanstvo, kao jedno od najvažnijih javnih ovlašćenja, takođe je na vrhu prioriteta Crvenog krsta. Ono što je specifično je da je prošlu godinu obeležilo vraćanje Crvenog krsta u obuku vozača u prvoj pomoći. Crveni krst je jedina institucija u Srbiji koja poseduje evropski certifikat kao dokaz vrednosti i kvaliteta ne samo nastavnog materijala, već i samog načina rada sa kandidatima. Specifičnost ove oblasti sastoji se u tome što je medicinsko znanje prevedeno na način kako se može preneti lajicima kako bi mogli da lakše usvoje odgovarajuća znanja. “Mislimo da je država vrlo opravdano u Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima vratila obavezu polaganja prve pomoći, jer se ranije dešavalo da kandidati mogu da polože testove bez obaveze da odgovore na jedno od 4 pitanja koja su se ticala prve pomoći”, kaže Vesna Milenović. U cilju smanjivanja žrtava prilikom saobraćajnih nesreća, vraćena je obaveza polaganja prve pomoći. Evalucioni listovi kandidata nakon obuke govore da su oni izuzetno zadovoljni i da smatraju da prvu pomoć treba uključiti u program obrazovanja mladih. Oni takođe smatraju da znanja koja su stekli mogu dosta da im koriste u životu. Obuka iz lajičke prve pomoći je jedna od osnovnih kompetencija Crvenog krsta u svetu. Ovo je jedna od oblasti koja je najinteresantnija za mlade ljude.

Crveni krst Srbije priprema se da u septembru učestvuje na evropskom takmičenju u prvoj pomoći u Austriji. Predstavnici Crvenog krsta Srbije osvojili su 5 titula prvaka za redom, ostavivši iza sebe ekipe doktora i pripadnika gorskih službi spašavanja iz razvijenih evropskih zemalja.

Sve aktivnosti Crvenog krsta Srbije usmerene su ka čoveku i njegovim potrebama, ali ono što karakteriše sadašnje stanje su konkretne humanitarne potrebe koje Crveni krst Srbije podržava kroz program narodnih kuhinja. U planu je da se programi narodnih kuhinja u ovoj godini odvijaju u 75 sredina u Srbiji sa oko 34.500 korisnika, što je za oko 3.500 više nego prošle godine. U Crvenom krstu Srbije smatraju da je dobro što je broj korisnika povećan, jer ugroženost u našem društvu postoji. Radi se o ljudima kojima je često obrok narodne kuhinje i jedini obrok tokom dana.

Crveni krst Srbije je uspeo da obezbedi podršku Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike kroz sredstva iz kojih će biti nabavljeno 10 osnovnih artikala hrane za pripremu obroka u narodnim kuhinjama, što će skinuti deo tereta sa lokalnih samouprava i lokalnog Crvenog krsta i omogućiti da se ili poveća broj korisnika ili poboljša kvalitet obroka, odnosno da se možda zadovolji neka druga socijalna potreba. U Crvenom krstu Srbije ovakvu podršku i odluku Vlade smatraju izuzetno odgovornom u vreme kada je zaista I potrebno da se stanovnici podrže na ovakav način. Crveni krst Srbije će moći, zahvaljujući Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike, da pomogne 41.540 najugroženijih porodica u 105 sredina u Srbiji. U pitanju su porodice čiji članovi nisu korisnici narodnih kuhinja. Ako računamo da svaka porodica prosečno ima 4 člana, to bi bilo oko 160.000 ljudi, odnosno oko 200.000 ljudi biće pomognuti kroz obroke, pakete hrane i higijenske proizvode.

Ključ za razvoj Crvenog krsta je podrška države na svim nivojima, jer je po zakonu o crvenom krstu Srbije Crveni krst pomoćni organ države u humanitarnoj oblasti, a predviđeni su i izvori sredstava za pokrivanje troškova aktivnosti Crvenog krsta koje on partnerski dogovara sa državom I lokalnim samoupravama. “Nadamo se da će ova saradnja biti na višem nivou, nego što je bila do sada, jer Crveni krst nema drugih mogućnosti i ne postoje drugi izvori iz kojih bi mogla da se pronađu sredstva da se izađe u susret svim potrebama koje se kao zadatak stavljaju pred našu organizaciju”, ističe Vesna Milenović.

U vreme krize, kao što je ekonomska kriza koja je pogodila i našu zemlju, zadaci i izazovi pred Crvenim krstom su mnogo veći, a pri tom sredstva ne prate obim posla koji se postavlja pred Crveni krst. Pogrešna je politika da se smanjuju sredstva za zadatke Crvenog krsta u periodu kada je on izložen sve većim zahtevima društvene zajednice i kao organizovana struktura na najefikasniji i najekonomičniji način i izvršava svoje zadatke, rekla je na kraju Vesna Milenović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije. S.S.