Simina 19, 11000 Beograd, Srbija; // telefon:+381 11 30 32 125; faks:+381 11 263 43 48;
      

Konferencija “Nasilje nad starijim ženama na Zapadnom Balkanu, Moldaviji i Ukrajini”


12.01.2022

Crveni krst Srbije i Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) organizovali su konfrerenciju povodom prezentacije rezultata istraživanja “Nasilje nad starijim ženama na Zapadnom Balkanu, Moldaviji i Ukrajini”. Radi se o istraživanju koje rezimira nalaze istraživanja o nasilju nad starijim ženama a istraživanje je nastalo na osnovu baze podataka iz istraživanja koje je sproveo OEBS 2018. godine pod nazivom „Dobrobit i bezbednost žene“. Bazu je OEBS ustupio Crvenom krstu Srbije, a studijom su obuhvaćene: Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija, Moldavija, Ukrajina kao i Kosovo.*

Na konferenciji su učestvovali dr. Gabriela Alvarez Minte, Regionalna savetnica za rodnu ravnopravnost, UNFPA regionalna kancelarija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, koja je govorila o neophodnosti da se starije žene prepoznaju sa stanovišta celoživotnog ciklusa i posebno u svetlu Ciljeva održivog razvoja i da niko ne bude zaboravljen. Borka Jeremic, UNFPA kancelarija za Srbiju, istakla je značaj saradnje sa Crvenim krstom Srbije i zajednički napor da se kroz istraživanja razume položaj starijih osoba i da to bude osnova za dalje zagovaranje. dr. Claudia Mahler, Nezavisni ekspert za ljudska prava starijih istakla je da je prikupljanje podataka važno kako bi se razumeo fenomen nasilja i omogućila zaštita starijih žena, ali takođe da posebnu pažnju treba obratiti na one grupe žena koje se nalaze pod povećanim rizikom (starije žene koje žive u siromaštvu, različitog nivoa obrazovanja i etničke pripadnosti...). Nova konvencija Ujedinjenih nacija o pravima starijih osoba bi bila značajna za bezbednost i dostojanstveno starenje i žena i muškaraca. prof. dr. Patricia Brownell, Fordham Univerzitet New York učesnike konferencije je upoznala sa dosadašnjim inicijativama i istraživanjima koje se bave nasiljem nad starijim ženama i istakla značaj ove studije kao alatke za zagovaranje na globalnom nivou. Prof. dr. Marija Babović, sa Filozofskog fakultata Univerziteta u Beogradu predstavila je rezultate istraživanja. Istraživanje pokazuje da je 16,7% žena starijih od 65 godina doživelo nasilje u poslednjih 12 meseci. Za mnoge od njih ovo je nastavak nasilja koje su trpele tokom života, jer istraživanje takođe pokazuje da je 56,2% žena starijih od 65 godina doživelo neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Nataša Todorović, psiholog iz Crvenog krsta Srbije i predstavnik Međunarodne mreže za prevenciju nasilja nad starijim osobama za Evropu predstavila je  preporuke za prevenciju nasilja nad starijim ženama i koje se mogu svrstati u četiri kategorije: prikupljanje podataka, zakonski okvir, edukacije i promena socijalnih normi. Susan Somers, predsednica Međunarodne mreže za prevenciju nasilja nad starijim osobama govorila je  o budućim koracima i aktivnostima uključujući sastanak Otvorene radne grupe za starenje koji će se biti organizovan u aprilu u New York-u 2022. godine.

Svakako zaključak ove konferencije je ono što je Nataša Todorović rekla na samom početku a to je: “Živimo u eri u kojoj je očekivani životni vek produžen, ljudi žive duže, a ono što karakteriše ovo doba je feminizacija starenja. Žene žive duže, ali se dešava i da žive u lošijim materijalnim uslovima, ili da žive u slabijem zdravlju. Takođe moramo imati na umu da žena od 65 godina nije tu pala s neba i da se tokom života žene od mladosti nakupljaju mnoge nejednakosti i problemi. Ova studija treba da pomogne da život žene posmatramo iz perspektive životnog toka. Da na starije žene gledamo ne kao na jednu homogenu grupu, već na grupu u kojoj se njene članice međusobno značajno razlikuju i da posebnu pažnju posvećujemo starijim ženama u povećanom riziku od nasilja. Važno je da se problem nasilja nad starijim ženama integriše u društvo ne samo u okviru diskursa nasilja nad starijim osobama, već I u diskursu rodno zasnovanog nasilja. Ovo postavljanje progblema nasilja nad starijim ženama u glavne društvene tokove znači da treba da razmišljamo dalje o dublje od puke hronološke starosti, tako da sve starosne granice, bilo da smo ih postavili u dobi od 49 ili od 59 godina, treba napustiti jer su podaci koje takve studije daju nepotpuni i ne predstavljaju na adekvatan način iskustva starijih žena.”

* Ova oznaka ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezolucijom SB UN 1244/1999 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova